Zamjenik župana Cebalo i predsjednik Skupštine Dobroslavić na 18. Dubrovnik Forumu
U Dubrovniku je održano 18. izdanje međunarodne konferencije Dubrovnik Forum kojoj su, u ime Dubrovačko-neretvanske županije, nazočili zamjenik župana Joško Cebalo i predsjednik Županijske skupštine Nikola Dobroslavić.
U posljednjih pet godina pandemija Covida i ruska agresija na Ukrajinu imale su neviđene posljedice na gospodarstva i društvenu situaciju diljem svijeta, a globalna situacija danas od svih zahtijeva nevjerojatnu količinu odgovornosti, koja bi trebala pokušati, prije svega, deeskalirati i smiriti sve sukobe, a zatim usmjeriti promjenu prema stabilnijem svijetu. Stoga, u svijetu stalnih izazova odgovor na njih mora biti zajednički i mora biti razborit“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelujući na 18. izdanju Međunarodne konferencije Dubrovnik Forum 2025., koja se ove godine održava pod nazivom „Channeling the Change“.
Izborom središnje teme Dubrovnik Forum prepoznaje da se međunarodna zajednica i dalje nalazi u razdoblju duboke neizvjesnosti i povećanog rizika, što dodatno pogoršavaju tekući ratovi i drugi sukobi u Europi, Bliskom istoku, Aziji i Africi.
Stoga je ovogodišnja konferencija istražila putove prema miru, dostojanstvu i obnovi u svijetu koji potresaju neprijateljstva, previranja i ubrzana transformacija raspravom o ključnom pitanju: Možemo li kanalizirati promjenu tako da 2025. postane godina nade?
U raspravi su, uz premijera Plenkovića, sudjelovali i potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje Talijanske Republike Antonio Tajani, ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrii Sybiha, ministar vanjskih poslova Savezne Republike Brazil Mauro Luiz Iecker Vieira te ministar vanjskih poslova, regionalne integracije i togoanskih građana u inozemstvu Robert Dussey.
Govoreći o proširenju Europske unije, premijer Plenković istaknuo je utjecaj ruske agresije na Ukrajinu i u tom pitanju, posebno u pogledu članstva Ukrajine, Moldove i Gruzije, koje su sada „spojene“ sa zemljama jugoistoka Europe.
Nakon što su puna dva prethodna mandata Europske komisije i Europskog parlamenta prošla bez novog proširenja, nakon što se Europskoj uniji posljednja pridružila Hrvatska prije 12 godina, osjeti se namjera Komisije da se u ovom mandatu učini više, kako bi makar još jedna zemlja postala članicom. Hoće li tako biti ili ne, dodao je, trenutno je teško reći.
Podsjetio je da je na zadnjem sastanku Europskoga vijeća inicirao raspravu o jugoistoku Europe odnosno zapadnom Balkanu.
Smatra da je Ukrajina učinila velike napore te da su stvoreni uvjeti za otvaranje prvog pregovaračkog klastera.
Što se tiče zemalja u hrvatskom susjedstvu, Crna Gora ostvarila je najveći napredak, nakon njih Srbija i Albanija, a nada se da će se riješiti i pitanja koja priječe početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Hrvatska, naglasio je, stavlja poseban naglasak na europski put Bosne i Hercegovine. Nada se da će i Kosovo napredovati, s obzirom na specifičnu situaciju jer pet zemalja članica EU-a još nije priznalo Kosovo.
Pritom je naglasio potrebu ocjenjivanja individualnog napretka i ocijenio da je raspoloženje prema proširenju sigurno na najvećoj razini u posljednjih deset godina.
